O Rajko Djurić bijandilo 1947 ando Malo Orašje, kaj sî paša Smederevo/Srbija. Vov sî avtoro, filosofo, rodimasko źeno thaj jek kata l’maj ašunde řomane aktivistur pe antrego ljuma. Vov si vi jek kata maj luvudime jugoslavijakê řomane poetur. O Rajko ramol pe řomaji śib thaj ankalavel peski poezija ande žurnalur thaj vi ande peskê poezijakê kolekcije. Leskê publikacijakê buća sî pařugle ande but evropakê śiba. Le Rajkoskê literaturakê aktivitetur uključin vi edicija kata kolekcije řomane avtorongê, e translacije thaj publikacija kata literaturakê kritikê thaj kana thaj kana vi recitacije thaj oralni performacije.

Peska disertacija paj řomaji kultura ande Socialističko Federativno Republika Jugoslavija lja o Rajko ando bêrš 1986 peski promocija »PhD« palaj sociologija. Sar têrno řomano aktivisto participisardja lo ande mrjažaki organizacija »Rom«. Vo publicirisardja vi artiklur thaj knjige paj řomaji kultura thaj řomano folkloro.

Ando bêrš 1991 emigririsardja o Rajko ando Njamco, ando foro Berlino, kê la politikakî situacija ande Jugoslavija kêrdili sja maj čořî. Vo ankêrdja i maj dur pesko zuralo jugoslavicko řomano identiteto kontra o nacionalističko haćaripe, savo barilo sja maj but ando regiono kata demîltuni Jugoslavija ande l’ 1990-utne bêrš. Ando bêrš 1996 formirisardja vov jek Řomano PEN-Centro ando Njamco, kaj sas aktivno karing jek dekada.

O Rajko sas o angluno eksperto la řomana literaturako, kaj publicirisardja jek historija kataj Řomengi thaj Sintonengi literatura, anglunes publicirime 2002 ando Njamco le titolosa »Die Literatur der Roma und Sinti«, kaj sî jeg maškar-themutni studija savi analiziril e tema pe xronologîčno thaj geografijaki sama. Aver teme sî leskê naučni aktivitetur paj řomaji historija, pa řomano Holokausto thaj pa l’ Řom ande Evropako filosofijako diskurso.

Le Rajkoskê literaturakê thaj naukakê aktivitetur sas sadajek phangle leskê politikakê aktivizmosa po sektoro kata nacionalno (po egzemplo jugoslaviji, srbijaki thaj) maškar-themutni politika (dikh vi o intervjuo. Kata 1981 źi 1990 o Rajko sas Generalno Sekretari kata Internacionalno Romani Unia, thaj sas la organizacijako prezidento katar 1990 źi 2000. Pala o bêrš 2000 boldja pe vov palpale ando Beogrado/Srbija, kaj trajil lo źi adjes.

(Translacija Mozes F. Heinschink)

Alome bibliografija

Ðurić, Rajko. 1969. Rom rodel than talav kham = Rom traži mesto pod suncem. Beograd: Savez kulturno prosvetnih društava.

Ðurić, Rajko. 1979. Bi kheresko bi limoresko = Bez doma bez groba. Beograd: Nolit.

Ðurić, Rajko. 1980. Prastara reč daleki svet = Purano svato o dur them. Beograd: Narodna knjiga / Slovo ljubve.

Ðurić, Rajko. 1982. A thaj U = A i U. Beograd: Narodna knjiga.

Ðurić, Rajko. 1984. Jaga-vatre. Leskovac: Nepredak.

Ðurić, Rajko. 1985. Romske zagonetke. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.

Ðurić, Rajko. 1985. Hefestovi učenici. Beograd: BIGZ.

Ѓуриќ, Рајко. 1986. Без дом без гроб, препев. Милован Стефановски. Скопје: Мисла. [Djurić, Rajko. Bez dom bez grob, prepev. Milovan Stefanovski. Skopje: Misla.]

Djurić, Rajko. 1996. [Les rêves de Jésus-Christ, traduit du serbo-croate par Mireille Robin. Balma: N & B.

Djurić, Rajko. 2002. Die Literatur der Roma und Sinti. Berlin: Ed. Parabolis.

Djurić, Rajko, Jörg Becken, A. Bertolt Bengsch. 2002. Ohne Heim – ohne Grab: Die Geschichte der Roma und Sinti. Berlin: Aufbau Taschenbuch.

Ðurić, Rajko. 2007. Duša i pepeo. Vršac: Književna opština Vršac.

Ðurić, Rajko. 2015. Доба недоба = Kal akalesko. Смедерево: Међународни фестивал поезије Смедеревска песничка јесен. [Doba nedoba. Smederevo: Medjunarodni festival pozije Smederevska pesnička jesen.]