E Hedina Tahirović Sijerčić, bijandi 1960 ando Sarajevo, sî jek Gurbetka, kaj angažiril pe ekvivalentno žurnalizmosa, iskirimasa, aktivizmosa, analizenca thaj sîćarimasa.

De katar le 1980-utne bêrš, sas li pionirka kata řomano radiovo ande demîltuji Jugoslavijaki Republika Bosnia-Herzegovina, kaj sas voj šêrutni redaktorka kata radiovosko programo »Lačho džive, Romalen« (1986–92) thaj kata o programo »Malavipe« (1991–1992) ande Sarajevoskê televizijako programo.

Sar vi but aver Bosnijakê Řom, vi e Hedina emigririsajli ande l’ 1990 brêš, anglunes ando Njamco thaj pala kodja ande Kanada. Ande peski emigracija, voj angažirisajli pe řomane śavořêngi edukacija, pe iztraživački trjaba thaj pe publikacije. Le maj djeli kata peskê literaturakê buća publicirisardja voj ande peski emigracija. Laka bućake motivur sî e kulturaki tradicija katar pesko gurbeticko them.

E Hedina publiciril peskê buća pe řomaji śib, pe bosnijaki śib thaj pe englezicko śib. Źi akana publicirisardja voj panź śavořêngê slikengê knjige, trin kolekcije folkoristikakê, duj knjige poezijakê, jek biografija (peskê dadeski) thaj vuni dikcijonarur pa gurbeticko dialekto.

Laki literaturaki bući sî pe jek rig bazirime pe folkloristički kolekcije thaj pe śavořêngê knjige, pe l’ motivur thaj narativur, save ašundja pe vrjama sar barili. Pe aver rig, le motivur ande laki poezija thaj vi ande laki prozakê buća aven anda lakê personalni eksperijanse sar Řomnji, sar aktivista thaj sar źuvli (po egzemplo »Rom like Thunder« (›Řom sar řondžeto‹). E Hedina angažiril pe ande literatura vi pe kaća sama, te nakhavel fikcionalno literatura ande řomaji śib.

E Hedina lja but paćiva thaj literaturakê prajzur, maškar aver o Ferenc Sztojka prajzo ando Zagreb/Hrvatska, (2011), o prajzo palaj maj laśi knjigaki promocija ka XXI Sarajevski sajam Knjiga (2009) taj o maškar-themutno poezijako prajzo The Golden Pen of Papusza ando foro Tarnow/Poljska (2010).

E Hedina sî vi jeg angažirime aktivistka pala řomane čačimata thaj sî specifično interesuime pe śavořengi edukacija thaj pe l’ źuvljangê čačimata. Vo sî v’e antalogijaki ko-editorka pa řomnjangê avtorur. Voj kêrel vi naučno bući pa džendero, pa řomano etniciteto thaj paj řomani literatura. Pa kodola teme publicirisardja voj diferentni naučni buća.

(Translacija Mozes F. Heinschink)

Literatura (selektirime)

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2004. Romany Legends. London: Turnshare.

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2007. Dukh / Pain. Toronto: Magoria Books.

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2009. Romani Paramicha. Stories and Legends of the Gurbeti Roma.Toronto: Magoria Books.

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2009. Romani prince Penga. Toronto: Magoria Books.

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2009. An unusual family. Toronto: Magoria Books.

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2010. Karankochi-Kochi. Toronto: Magoria Books.

Tahirović-Sijerčić, Hedina. 2010. Čuj, osjeti bol /Ashun, hachar Dukh! Sarajevo: KNS.

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2010. Shtar Phrala / Four Brothers. Toronto: Magoria Books. [Illustrated children’s stories in English and Romani].

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2011. Fish / Macho. Toronto: Magoria Books.

Tahirović Sijerčić, Hedina. 2011. Rom like Thunder. Toronto: Magoria Books.

Tahirović-Sijerčić, Hedina. 2012. Rom k’o Grom. Sarajevo: KNS.

Tahirović-Sijerčić, Hedina; Levine-Rasky, Cynthia (eds). 2017. A Romani Women’s Anthology: Spectrum of the Blue Water. Toronto: Inanna Publication.