I Miranda Vuolasranta si prezidentka ko Europako Romengo vi Pirutnengo Forumo (ERTF), numa olakero involviripe e Romencar crdija angleder 40 berš angleder ko Švedo. Ko 1970 berš voj gelas ko Švedo pala olakeri edukacija. Olake sine vakerdo kaj isi ola duj šaipena; te mukhel olakero Romano identiteto, te avel educirimi thaj te arakhel buči. Vaj pale ka ovel olake pharete te arakhel pesko than ki Finskaki societa sar Romani džuvli. Vok avili sikavni pe Romani čhib, thaj avilas aktivno pe Romane phučhipena sar kotor katar e bučarni grupa (Invandrarvärket, Romskaarbetsgrup) kerindoj buči pe imigracija, kote so e Finsko Roma sine kategorizirime sar migrantora.

I Miranda dela pes godži kaj o Aleka Stobin legardas ola ki Romani politika. I Miranda sine membro ki Finisko Romani asocijacija ko Švedo (SödertäljeRomernasförening). Maškar ko 80 šelberšipe avilas palpale ki Finska, kerindoj buči pe Romane phučiba, voj hramosarda artiklora vi kerdas snimke ko etero vaš e diskriminacija vi Romengi stigmatizacija. Ko agor katar e 80 šelberšipe lijas te kerel buči ko Romano Missio. Ko 1989 berš, i Miranda lijas te kerel akcije ko Nacionalno Deibasko Godžpasko Bordo pe Romane phučipena sar reprezentanto kotar o Romano Missio.

Ko 1995 berš i Miranda kerdas preparacija pala e sikljovibaskere materijalora pe Romani čhib te oven lende ko šhkole te sikavel pes i Romani čhib. Ko 1997 berš i Miranda crdija te kherel buči sar planiribasko administrativno bučarni vaš o Romano Advisory/deibasko godži Bordo thaj ko 1998 sine generalno sekretari ko Romano Advisory/deibasko godži Bordo ko Ministeriumo vaš e socijalno buča vi sastipe, voj sine avgo Romano dženo/dženi ki kodi pozicija. Ki vrama katar e 2002-2006 berš i Miranda kherdas buši sar specijalno advisero pe pučipena pangle Romencar ko Evropako Konsilo ko Strasbourg.

Ko 2008 – 2012 berš avilas palpale ki Finska thaj kerdas buči sar egzekutivno direktoro ko Nacionalno Romano Forumo ki Finska, pala kodo kerdas buči ko Finskako Ministeriumo vaš e Avrune Buča, sine administrativno bučari pala e politike ki Europaki Komisija, ko Generalno Direktorijato vaš Čhačipe ko Brukselo. Lijas prizo pala e manušenge hakaja kotar e Finsko Manučikani Čačipaski Liga ko 2002 berš, pala e promocija pe Romane džuvlikane hakaja (kotar e 2004 berš voj sine dujto prezidentka ko Internacionalno Romane Džuvlengo Netvorko). Ko 2007 i Miranda Vuolasranta lijas priso e Sumnakano Trošul Rotasa pala e kerdi buči pe Romane Manušikane Hakaja, dendo kotar e Internacionalno Romani Unija.